Razvod braka u Srbiji sprovodi isključivo sud, a brak prestaje tek na dan pravnosnažnosti presude (Porodični zakon, čl. 30). Do presude se može doći na dva načina: zajedničkim sporazumom supružnika ili tužbom jednog od njih, a od izbora zavisi tok postupka i njegovi troškovi. Zakon ne poznaje razvod pred matičarem ili notarom, pa se i uz potpunu saglasnost supružnika mora proći sudski postupak.
Pored same presude, sud odlučuje i o pitanjima koja se najviše osećaju u svakodnevici: s kim će dete živeti, koliko iznosi alimentacija i šta se dešava sa imovinom stečenom u braku. Sporazum o deobi imovine sud može uneti u presudu, a sporna deoba se rešava posebno. Ovaj vodič prolazi kroz ceo postupak, korak po korak, sa pozivanjem na zakon i na odluke Vrhovnog suda.
Razvod braka u Srbiji – dva puta do presude i uslovi koje propisuje zakon o porodici
Porodični zakon (u svakodnevnom govoru zakon o porodici) poznaje dva osnova za razvod. Opšti pregled nalazi se na stranici o porodičnom pravu.
Sporazumni razvod braka
Supružnici imaju pravo na razvod ako zaključe pismeni sporazum o razvodu. Taj sporazum obavezno sadrži i pismeni sporazum o vršenju roditeljskog prava i pismeni sporazum o deobi zajedničke imovine (Porodični zakon, čl. 40). Postupak se pokreće zajedničkim predlogom za sporazumni razvod braka (čl. 210 st. 2).
Razvod braka tužbom
Svaki supružnik može da traži razvod ako su bračni odnosi ozbiljno i trajno poremećeni ili se zajednica života objektivno ne može ostvarivati (čl. 41). Saglasnost drugog supružnika nije uslov. Tužbu za razvod mogu podneti oba supružnika (čl. 219), a pravo na tužbu ne prelazi na naslednike (čl. 220).
| Obeležje | Sporazumni razvod | Razvod tužbom |
| Osnov | Pismeni sporazum o razvodu (čl. 40) | Ozbiljno i trajno poremećeni odnosi (čl. 41) |
| Pokretanje | Zajednički predlog | Tužba jednog supružnika |
| Posredovanje | Ne sprovodi se u ovom obliku | Mirenje i nagodba, po pravilu (čl. 230) |
| Roditeljsko pravo | Sporazum ulazi u izreku ako je u interesu deteta (čl. 225 st. 1) | Sud odlučuje u presudi (čl. 226) |
| Deoba imovine | Sporazum ulazi u izreku presude (čl. 225 st. 2) | Sporna deoba se rešava posebno |
| Pobijanje presude | Samo zbog povreda postupka, prinude ili zablude (čl. 227) | Redovni pravni lekovi |
Sporazumni razvod braka – šta sadrži sporazum i kako teče brzi razvod braka u praksi
Kada se supružnici slože o svemu, postupak je jednostavniji i obično mirniji. To je ono što većina ljudi ima na umu kada traži brzi razvod braka. Njegov tok zavisi od kvaliteta sporazuma i od rada nadležnog suda, pa se rok ne može unapred obećati.
Šta mora da stoji u sporazumu
Sporazum o vršenju roditeljskog prava može biti sporazum o zajedničkom ili o samostalnom vršenju (čl. 40 st. 3). Uz njega ide sporazum o deobi zajedničke imovine. Ako je neka od odredbi nejasna ili nepotpuna, sud je ne dopunjuje umesto vas. Kada sporazum izostane ili nije u interesu deteta, o roditeljskom pravu odlučuje sud (čl. 272 st. 2).
- ko vrši roditeljsko pravo, gde dete ima prebivalište i kako se održavaju lični odnosi sa drugim roditeljem;
- koliki je doprinos za izdržavanje deteta i kako se plaća;
- koja imovina je zajednička, kako se deli i ko preuzima koje obaveze;
- po potrebi i zahtev za izdržavanje supružnika posle razvoda.
Šta sud proverava
Sporazum o roditeljskom pravu ulazi u izreku presude samo ako sud proceni da je u najboljem interesu deteta (čl. 225 st. 1). Sporazum o deobi imovine ulazi u izreku presude kojom se brak razvodi (čl. 225 st. 2). Presuda na osnovu sporazuma može se pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka ili zbog prinude odnosno zablude (čl. 227), pa je važno da supružnik pre potpisa tačno zna šta potpisuje.
Ko u ovoj fazi traži razvod braka advokat najčešće želi proveru da sporazum ne ostavlja otvorena pitanja koja kasnije postaju nova parnica. Imovinske odnose supružnici mogu urediti i bračnim ugovorom, ali to je zaseban pravni posao (čl. 188).

Postupak razvoda braka tužbom – nadležnost suda, posredovanje, mirenje i nagodba
Postupak razvoda braka po tužbi ima jasan redosled. Prvi korak je tužba za razvod braka, koja se podnosi sudu određenom Zakonom o parničnom postupku. Pored suda opšte mesne nadležnosti, nadležan je i sud na čijem području su supružnici imali poslednje zajedničko prebivalište (Zakon o parničnom postupku, čl. 48). Za razvod braka Beograd važe ista pravila mesne nadležnosti kao i za svaki drugi grad, a konkretan sud zavisi od prebivališta supružnika.
Redosled koraka
- Podnosi se tužba, a ako je podnosi punomoćnik, punomoćje mora biti overeno i izdato samo za bračni spor (čl. 221).
- Sud zakazuje ročište za posredovanje pred sudijom pojedincem i preporučuje psiho-socijalno savetovanje (čl. 232).
- Sprovodi se mirenje, a sud odnosno ustanova dužni su da ga sprovedu u roku od dva meseca od dostavljanja tužbe (čl. 239 st. 1).
- Ako mirenje ne uspe, sledi nagodba o roditeljskom pravu i imovini, takođe u roku od dva meseca (čl. 246).
- Bez dogovora, sud vodi parnicu i presuđuje na osnovu izvedenih dokaza.
Šta je mirenje, a šta nagodba
Mirenje ima za cilj da se poremećeni odnos razreši bez razvoda (čl. 234). Na mirenje se pozivaju oba supružnika, a punomoćnici ne mogu da zastupaju supružnike niti da prisustvuju mirenju (čl. 235). Na nagodbu se pozivaju supružnici i njihovi punomoćnici (čl. 242). Ako nagodba uspe ili delimično uspe, sporazum o imovini ulazi u izreku presude, a sporazum o roditeljskom pravu ulazi uz proveru interesa deteta (čl. 243).
Ako ustanova kojoj je mirenje povereno ne obavesti sud o rezultatima u roku od tri meseca, mirenje sprovodi sud (čl. 239 st. 2). Posredovanje se ne sprovodi ako jedan supružnik na njega ne pristane, ako je nesposoban za rasuđivanje, ako mu je boravište nepoznato ili ako jedan ili oba supružnika žive u inostranstvu (čl. 230 st. 2).
| Faza | Ko učestvuje | Rok | Pravni osnov |
| Mirenje | Supružnici i sudija, bez punomoćnika | Dva meseca od dostavljanja tužbe, uz izuzetak iz čl. 239 st. 2 | Čl. 235, 239 |
| Nagodba | Supružnici i punomoćnici | Do dva meseca od kraja mirenja | Čl. 242, 246 |
| Parnica | Stranke i punomoćnici | Hitno ako se odnosi na dete | Čl. 204 |
Kada postupak obuhvata dete, zakon ga proglašava hitnim: prvo ročište se zakazuje tako da se održi u roku od 15 dana od prijema tužbe ili predloga u sudu, po pravilu su dovoljna najviše dva ročišta, a drugostepeni sud odlučuje u roku od 30 dana od dostavljanja žalbe (čl. 204). Pripremu tužbe, predloga i sporazuma, kao i zastupanje na ročištima, vodi advokat za razvod braka koji prati celu proceduru. Kako se pravila razlikuju od slučaja do slučaja, korisno je pogledati i širi pregled porodičnog prava.
| Planirate razvod, a niste sigurni kojim putem da krenete? Izbor između sporazuma i tužbe utiče na tok i troškove postupka. Zakažite konsultaciju sa našom kancelarijom → |
Razvod braka sa decom – poveravanje deteta, roditeljsko pravo i lični odnosi sa decom
Kod razvoda braka sa decom sud ima najveću odgovornost, jer je dužan da presudom odluči o vršenju roditeljskog prava (čl. 226 st. 1). Sud se rukovodi najboljim interesom deteta.
Zajedničko ili samostalno vršenje roditeljskog prava
Roditelji mogu da vrše roditeljsko pravo zajednički i kada ne žive zajedno, ako zaključe sporazum o zajedničkom vršenju i ako sud proceni da je on u najboljem interesu deteta (čl. 75 st. 2). Sporazum o samostalnom vršenju obuhvata poveravanje deteta jednom roditelju, visinu doprinosa za izdržavanje i način održavanja ličnih odnosa sa drugim roditeljem (čl. 78 st. 1).
Kako sud odlučuje bez sporazuma
Ako sporazuma nema ili sud proceni da nije u interesu deteta, odluku o poveravanju, o doprinosu za izdržavanje i o ličnim odnosima donosi sud (čl. 272 st. 2). Pre odluke dužan je da zatraži nalaz i stručno mišljenje organa starateljstva ili porodičnog savetovališta (čl. 270). Dete koje je sposobno da formira svoje mišljenje ima pravo da ga slobodno izrazi, a tom mišljenju se mora posvetiti dužna pažnja (čl. 65). Dete koje je navršilo 15 godina i sposobno je za rasuđivanje može samo da odluči sa kojim roditeljem će živeti (čl. 60 st. 4).
U sporovima o vršenju roditeljskog prava stranke ne mogu da zaključe sudsko poravnanje (čl. 271 st. 2), što znači da dogovor roditelja uvek prolazi kroz sudsku kontrolu. Dete i roditelj koji vrši roditeljsko pravo imaju pravo stanovanja u stanu drugog roditelja ako nemaju pravo svojine na useljivom stanu, najduže do punoletstva deteta (čl. 194 st. 1 i 2). Zahtev se ne prihvata ako bi predstavljao očiglednu nepravdu za drugog roditelja (čl. 194 st. 3). Više o ovoj oblasti nalazi se na stranici o porodičnom pravu.
Alimentacija posle razvoda – visina izdržavanja deteta i bivšeg supružnika po zakonu
Alimentacija se određuje prema potrebama poverioca i mogućnostima dužnika izdržavanja (čl. 160). Maloletno dete ima pravo na izdržavanje od roditelja (čl. 154), a visina treba da omogući detetu najmanje onaj životni standard koji uživa roditelj dužnik (čl. 162 st. 3).
Kako se određuje visina
Poverilac bira da li traži fiksni mesečni iznos ili procenat od redovnih primanja. Kada se traži procenat, visina po pravilu ne može biti manja od 15% niti veća od 50% primanja umanjenih za poreze i doprinose (čl. 162 st. 2).
Ko još ima pravo na izdržavanje
Punoletno dete koje se redovno školuje ima pravo na izdržavanje od roditelja srazmerno njihovim mogućnostima, najkasnije do navršene 26. godine (čl. 155 st. 2). Pravo na izdržavanje ima supružnik koji nema dovoljno sredstava, a nesposoban je za rad ili je nezaposlen, osim ako bi zahtev predstavljao očiglednu nepravdu za drugog supružnika (čl. 151). Zahtev se podnosi najkasnije do zaključenja glavne rasprave u bračnom sporu, uz izuzetak iz čl. 279 st. 3 i 4. Izdržavanje bivšeg supružnika posle prestanka braka ne može trajati duže od pet godina, a izuzetno se može produžiti ako naročito opravdani razlozi sprečavaju poverioca da radi (čl. 163).
| Poverilac | Pravni osnov | Važno ograničenje |
| Maloletno dete | Čl. 154 | Obaveza roditelja, bez vremenskog roka do punoletstva |
| Punoletno dete koje se školuje | Čl. 155 st. 2 | Najkasnije do 26. godine |
| Bivši supružnik | Čl. 163 | Najduže pet godina, izuzetno duže |
Podela imovine nakon razvoda – zajednička i posebna imovina supružnika i način deobe
Podela imovine nakon razvoda polazi od razlike između dve vrste imovine. Imovina stečena radom u toku zajednice života u braku je zajednička imovina (čl. 171 st. 1). Imovina stečena pre braka, kao i ona stečena u braku nasleđem, poklonom ili drugim pravnim poslom kojim se pribavljaju isključivo prava, je posebna imovina (čl. 168). Supružnici mogu drugačije da urede imovinske odnose bračnim ugovorom, koji se zaključuje u obliku javnobeležnički potvrđene isprave (čl. 188).
Sporazumna i sudska deoba
Deoba zajedničke imovine znači utvrđivanje suvlasničkog udela svakog supružnika (čl. 177) i može se vršiti za vreme braka i posle njegovog prestanka (čl. 178). Sporazum o deobi van postupka razvoda zaključuje se u obliku javnobeležnički potvrđene isprave (čl. 179). Ako dogovora nema, deobu vrši sud, a pretpostavlja se da su udeli jednaki (čl. 180 st. 2).
Veći udeo jednog supružnika zavisi od njegovih ostvarenih prihoda, vođenja poslova u domaćinstvu, staranja o deci i imovini i drugih okolnosti značajnih za održavanje ili uvećanje vrednosti imovine (čl. 180 st. 3). Spor o tome spada u imovinsko pravo i traži pažljivu pripremu dokaza.
Posebna imovina, pokloni i obaveze
Supružnik samostalno upravlja svojom posebnom imovinom (čl. 169). Ako je njena vrednost tokom zajedničkog života u braku znatno uvećana, drugi supružnik ima pravo na udeo srazmeran doprinosu, a kod neznatnog uvećanja ima novčano potraživanje (čl. 170). Uobičajeni pokloni među supružnicima se posle razvoda ne vraćaju. Vraćaju se pokloni čija je vrednost nesrazmerno velika u odnosu na zajedničku imovinu, osim ako bi zahtev predstavljao očiglednu nepravdu za drugog supružnika (čl. 190).
| Nije vam jasno šta je zajednička, a šta posebna imovina? Pre potpisivanja sporazuma proverite šta je obuhvaćeno i kakvi se udeli predlažu. Pošaljite upit našoj kancelariji → |
Razvod braka troškovi – sudske takse, advokatski troškovi i trajanje postupka razvoda
Razvod braka troškovi obuhvataju sudske takse, naknadu veštacima i troškove zastupanja. O naknadi troškova postupka u vezi sa porodičnim odnosima sud odlučuje po slobodnoj oceni, vodeći računa o razlozima pravičnosti (čl. 207). Zbog toga se ne može unapred tvrditi da će gubitnik snositi sve troškove.
Visina nagrade advokata uređena je Advokatskom tarifom, a ukupan iznos zavisi od vrste postupka i broja ročišta.
| Stavka troška | Od čega zavisi |
| Sudska taksa | Vrsta podneska i vrednost spora |
| Zastupanje advokata | Advokatska tarifa i broj ročišta |
| Veštačenje | Potreba za procenom imovine ili nalazom stručnjaka |
| Trajanje postupka | Postojanje sporazuma i spor oko deteta ili imovine |
Revizija je u postupcima u vezi sa porodičnim odnosima uvek dozvoljena, osim ako zakonom nije drugačije određeno (čl. 208), pa se spor može nastaviti i posle drugostepene presude. Izuzetak je sam razvod: pravnosnažna presuda u delu kojim je brak razveden ne može se pobijati vanrednim pravnim lekovima (čl. 227 st. 2).
Sudska praksa – kako Vrhovni sud tumači razvod braka, dete, alimentaciju i imovinu
Vrhovni sud i raniji Vrhovni kasacioni sud više puta su odlučivali o pitanjima koja prate razvod.
| Presuda | Sud | Ključni zaključak |
| Rev 9080/2023 | Vrhovni kasacioni sud, 20.04.2023. | Dete sa autizmom, kome je potrebna stalna nega, povereno je majci uz podršku mišljenja centra za socijalni rad. Sud je ocenio njene roditeljske kompetencije i uslove života, a revizija oca je odbijena. |
| Rev 14681/2023 | Vrhovni sud, 25.01.2024. | Doprinos oca od 15.000 dinara mesečno, što je polovina potreba maloletne ćerke, ocenjen je kao pravilan. Sud je uzeo u obzir obavezu izdržavanja punoletnog sina na redovnom školovanju (čl. 155) i činjenicu da otac doprinosi na drugi način. |
| Rev 5832/2021 | Vrhovni kasacioni sud, 10.11.2021. | Pretpostavlja se da su udeli bračnih drugova jednaki, a supružnik koji tvrdi da ima veći udeo mora to i da dokaže. Novac dobijen od roditelja na poklon ostaje posebna imovina. |
| Rev 26851/2023 | Vrhovni sud, 03.04.2024. | Imovina privrednog društva odvojena je od imovine supružnika. Zahtevi supružnika koji nije osnivač odbijeni su jer nije dokazao ulaganje zajedničke ili svoje posebne imovine, a sud nije primenio čl. 170 st. 2 na postavljeni zahtev. |
Teret dokazivanja većeg udela u zajedničkoj imovini je na supružniku koji ga tvrdi (Rev 5832/2021). U praksi je korisno čuvati dokaze o prihodima, radu u domaćinstvu i brizi o deci tokom zajedničkog života. Kod dece sud ocenjuje roditeljske kapacitete i okolnosti konkretnog slučaja, uz nalaz i stručno mišljenje nadležne ustanove.
Kada je pravi trenutak da angažujete advokata za razvod braka i šta on konkretno radi
Traženje advokata za razvod braka obično počinje tek kad nastane spor. Razvod se najbolje vodi kada su odluke o detetu, izdržavanju i imovini razmotrene pre prvog ročišta.
Ako se supružnici slažu, pažljivo pripremljen sporazum olakšava postupak. Ako se ne slažu, pravovremena priprema tužbe i dokaza pomaže da se zahtevi jasno postave. Predlog za sporazumni razvod može povući i jedan supružnik do pravnosnažnog završetka postupka (čl. 223), ali presuda na osnovu sporazuma može se pobijati samo iz razloga navedenih u čl. 227.
Naša kancelarija priprema tužbu ili predlog i sporazum, pravno vas priprema za mirenje, zastupa vas u nagodbi i na ročištima na kojima je zastupanje dozvoljeno i štiti interese deteta. Prvi korak je razgovor o vašoj situaciji.
| Planirate razvod? Zakažite konsultaciju radi procene vaše situacije i mogućih narednih koraka. Kontaktirajte Advokatsku kancelariju Milović → |
Najčešća pitanja
Koliko traje razvod braka u Srbiji?
Trajanje zavisi od toga da li postoji sporazum. Kod sporazumnog razvoda postupak je kraći, a kod razvoda tužbom zakonski rokovi za mirenje i nagodbu iznose po dva meseca (čl. 239 i 246), ali se ukupno trajanje ne može unapred odrediti. Postupak koji se odnosi na dete je hitan (čl. 204).
Da li je za razvod braka tužbom potrebna saglasnost drugog supružnika?
Ne, saglasnost nije potrebna. Svaki supružnik ima pravo na razvod braka ako su bračni odnosi ozbiljno i trajno poremećeni (čl. 41). Drugi supružnik može da učestvuje u postupku, ali ne može da spreči razvod samo odbijanjem.
Kome se poverava dete posle razvoda braka?
Dete se poverava prema sporazumu roditelja, ako sud proceni da je on u najboljem interesu deteta. Ako sporazuma nema, odlučuje sud na osnovu nalaza organa starateljstva, mišljenja deteta i svih okolnosti (čl. 270 i 272). Poveravanje deteta jednom roditelju ne ukida pravo drugog roditelja na lične odnose sa detetom.
Kako se deli imovina kod razvoda braka?
Zajednička imovina stečena radom tokom zajednice života u braku deli se sporazumno ili sudski, a pretpostavlja se da su udeli jednaki (čl. 180 st. 2). Posebna imovina, stečena pre braka ili poklonom i nasleđem, ne deli se, ali drugi supružnik može imati pravo na udeo srazmeran doprinosu kod znatnog uvećanja, odnosno novčano potraživanje kod neznatnog (čl. 170). Veći udeo mora da dokaže supružnik koji ga traži.
Koliko dugo se plaća alimentacija bivšem supružniku?
Izdržavanje supružnika posle prestanka braka ne može trajati duže od pet godina (čl. 163 st. 2). Izuzetno se može produžiti ako naročito opravdani razlozi sprečavaju supružnika poverioca da radi. Alimentacija za maloletno dete traje dok postoje zakonski uslovi za to.

Autor: Nebojša Milović, advokat
Član Advokatske komore Vojvodine · Advokatska kancelarija u Subotici, Korzo 7b
Tekst ažuriran: